Vjetrenica

Opis

 

Biologija

U svijetu je samo 20 pećina koje imaju preko 20 podzemnih vrsta.

Vjetrenica je, po raznolikosti podzemne faune, prva u svijetu, broji 92 opisane vrste koje su prilagođene samo na život u podzemlju i u drugačijim uslovima ne mogu opstati. Također, šest dodatnih vrsta je u toku znanstvenog opisivanja. Među opisanima je i oko 35 vrsta koje su prvi put zapažene u Vjetrenici i to je mjesto njihovog prvog pronalaska (tzv. locus typicus), što je za stručnjake jako važno, jer tu su ekološke prilike koje omogućuju takvim vrstama život. Također, 14 od njih pronađeno je samo u Vjetrenici i nigdje drugdje, čak niti u najbližem špiljskom sustavu. Stručnjaci za nju kažu da je živi muzej, jer su sve te životinje izumrle na površini terena i sada imaju svoje predstavnike samo u podzemlju.

U Vjetrenici obitavaju i dvije vrste sa Crvene liste, čovječja ribica (Proteus anguinus) i gaovica (Delminichthys ghetaldii) 

 Oštećivanje i uništavanje staništa u Vjetrenici prijeti istrjebljenju pojedinih vrsta! Ono može nastati različitim ljudskim utjecajima koji smanjuju njihov životni prostor, npr. raznim zagađivačima s površine (pesticidi, motorna ulja, itd), gradnjom u podzemlju raznih tunela ili recimo elemenata za prijem turista koji bi doprinijeli povećanju buke, svjetla itd. Npr. izrada jednog kamenoloma ili tunela može neku nišu u staništu podijeliti na dva dijela, i tako prepoloviti životni prostor neke vrste. Otpornost pećinske faune na promjene je mala, jer je dolje cijelu godinu ista temperatura, ista vlažnost i potpuni mrak. Ukoliko bi se npr. samo temperatura zraka povisila za jedan stupanj, promijenila bi se i vlažnost (relativna vlažnost je u Vjetrenici stalno blizu 100 posto) i takva sitna promjena može postati krupan faktor rizika. Ako se smanjuje životni prostor, smanjuju se i populacije ovih pećinskih životinjica. Kada su male populacije u pitanju, poput onih u Vjetrenici, onda im prijeti potpuno izumiranje.

Geomorfologija i hidrologija

Vjetrenica je srce jednog krajolika za kojeg je Jovan Cvijić, osnivač znanosti o kršu (karstologije) rekao na nema „na svetu celcatijeg“ i razvijenijeg. Dakle, tu se mogu pronaći razne krške forme, od koju su neke kao npr. hum, jako doprinijele razvitku te znanosti. Unutar Vjetrenice izučavaju se mnoge pojave, a posebno odnos površine i podzemlja. Vjetrenica ima velike dvorane (u jednoj, dugačkoj 200 metara, nalazi se brdo visoko 60 metara), saljeve, mnoštvo kanala i jezera (jedno stalno jezero je dugačko 180 metara, a jedno povremeno 380!), četiri stalna i mnoštvo povremenih potoka koji teku na različitim visinama i različitim smjerovima, jedan potok proizvodi slap visok 9 metara, itd. Vode su organizirane u dva podzemna sliva: do 1500 m od ulaza je popovski sliv, a od toga dalje morski. Hidrologija je presudna za razumijevanje stanja u kršu, jer ovdje godišnje padne oko 2000 mm kiše, koja uslijed dugog padanja spoji sve male pukotine kojima je premrežen krš u jedinstvenu cjelinu (ovdje vrijedi usporedba s ljudskim krvotokom: žile su glavni povodnici krvi, ali kapilare mogu uvesti i otrov od kojeg čovjek može biti usmrćen) i tako cijelo područje biva jedno tijelo. Što god se dogodi u blizini, može donijeti utjecaj na mjesto koje čuvamo. Zato se za krški ekosistem kaže da je trodimenzionalan: prenosi utjecaje iz visokih područja atmosfere doboko pod zemlju, što je često i ispod razine mora.
Okršene stijene pronađene su bušenjem čak i na dubinama od 3000m!

Paleontologija

Vjetrenica je i nalazište izumrlih sisavaca koji su nekad živjeli u ovim predjelima. Pronađeni su ostaci desetak kostura od kojih su najpoznatiji špiljski medvjed (Ursus spaleaus) i leopard (Panthera pardus). U jesen 2007. izvađen je cjelovit kostur leoparda – jedinstven u svijetu – koji je smješten u Zemaljski muzej. Prema istraživačima, Vjetrenica je mjesto gdje je „patentirano“ tumačenje o ulasku leoparda (pored cjelovitog leoparda do sada su otkriveni ostaci još dva leoparda) u podzemlje kroz jame na topografskoj površini, u kojima su se oni skrivali i nakon što nisu mogli izaći, umirali.

Kultura

Ovaj aspekt je najmanje proučen, ali ne zaostaje za drugima i treba ga rekonstruirati u punoj mjeri. Uglavnom Vjetrenica je cijelu povijest bila sveta i o njoj se mislilo sve najbolje: vjetar je znak božje prisutnosti, osobito njegovi zvukovi koji su se čuli do proširenja ulaza, što je pojačavalo srednjovjekovnu sliku pećine kao granice ovoga i onoga svijeta, a još ranije mjestom inicijacija drevnih naroda. Materijalni tragovi to potvđuju: na ulazu je bio prethistorijski grob koji je devastiran kasnijim kulturama. Također, na živoj stijeni ulaza u Vjetenicu nalaze se dva reljefa tipična za stećke. S lijeve strane ulaza, izvana, vide se tragovi srednjovjekovnog ljetnikovca, koji je hlađen vjetrom iz podzemlja, što je koliko se zna, jedinstven etnografski patent. U novije vrijeme možemo dodati Vjetrenicu kao upravo ovo što analiziramo, otvorenu knjigu povijesti kulture. Ona kaže da su svi okolni kulturni objekti koje mi danas smatramo nacionalnim i kao da su pali s neba, svoju duhovnu incijaciju imali povezanu s Vjetrenicom. Ukratko, ništa ne možemo dobro razumjeti bez povijesti Vjeternice, i zato oni što to ne znaju stvari izvrću na glavu, a Vjetrenicu smatraju jednom mističnom podzemnom rupom.

Znanstvena povijest

Poseban vid kulturne povijesti je znanstvena povijest, čiji je razvoj povezan i sa istraživanjima Vjetrenice. Vjeternica je prvi put spomenuta 77. godine nove ere u prvoj europskoj enciklopediji Historia naturalis, i to upravo zbog vjetra, a potom ju je dubrovačka renesansna tradicija proučavala, pa se knjiga O Aristoteolovima meteoritima Nikole Gučetića (1574.) smatra znanstvenim temeljem speleologije u BiH i u Hrvatskoj. Kasnije je austrijsko razdoblje u Vjetrenici tražilo znanstveni ključ za razumijevanje nastanka Popova polja, krškog fenomena prvog reda, a jedan od karstologa, Karel Absolon, zvao ju je Paleoombla, dakle, stara, napuštena Ombla, i kazao da je na njoj izbrusio ključ za razumijevanje krša na Balkanu.

Prijetnje

  • Prijetnje sirem podrucju Vjetrenice koje za posljedicu mogu imati nepovoljan utjecaj na živi svijet pecine:

- otvoren je kamenolom na lokalitetu Lipova glavica u Vali prema Slanom, u području koje je po Prostornom planu SR BiH iz 1981. označeno kao rezervat prirode,
- donesen je prostorni plan općine s dodatnim kamenolomima od kojih su neki u područjima univerzalnih vrijednosti (npr. Začula); koji tako u potpunosti degradira kandidaturu Vjetrenice za Svjetsku baštinu UNESCO-a
- općina je odobrila priključenje crpke za vodu iz izvora Lukavac, koji pripada Vjetrenici s obrazloženjem "da nema negativnih utjecaja"

  • Vjetrenica je danas praktično institucionalno nezaštićena:

- 2004. godine u Vjetrenici je pronađeno više baterijskih uložaka čija je visoka toksičnost u biospleoeloškim krugovima povezana s nestankom nekih vrsta račića kozica (Troglocaris) u Glavnom kanalu; Vjetrenica je po tome, nažalost, kao locus typicus opisana u literaturi,
- isključena je struja Vjetrenici, bez obzira što je namjeravano da se neki programi monitoringa živog svijeta napajaju strujom,
-  raspisan je natječaj za osvjetljenje Vjetrenice i posao je dodijeljen bez ikakve okolišne dozvole i drugih potrebnih akata na projektu koji je intelektualno vlasništvo Speleološke udruge i koji nije moguće izvesti bez pomoći autora projekta iz Australije,
- šest puta je razbijan lokot na ulazu u Vjetrenicu da bi se uradilo osvjetljenje i pećina uvela u turističku funkciju sa nepoznatim posljedicama po živi svijet,
- zapaženo je ugibanje faune u jesen 2007. u Glavnom kanalu; Treće kalcitno jezero ostalo je bez živih primjeraka!

Galerija

Karta


Javascript is required to view this map.
Vjetrenica

Ostalo

Status: 
Spomenik prirode
Površina: 
1.00
Zakon o zaštiti prirode BiH, ("Službeni list SR BiH", broj: 4/65, od 5. februara 1965. godine)
Upravitelj: 
Javno poduzeće „Vjetrenica – Popovo polje“
Entitet: 
FBiH
IUCN kategorija: 
III
Efektivno zaštićeno: 
Da
Hronologija: